Stalni napredak u ishrani ljudi ima za posledicu povećanu potrošnju povrća, ali i strože zahteve u pogledu njihovog kvaliteta. Naučni radnici čine velike napore da udovolje ne samo potrošačima povrtarskih proizvoda u pogledu kvaliteta, stvarajući bolje sorte i hibride već i da za proizvođače stalno usavršavaju tehnologije proizvodnje kako bi se sa što manje ulaganja dobila rentabilna proiz-vodnja.
Svedoci smo stalnog napretka u tom pravcu. Svakim danom dolaze nam nove sorte i hibridi koji ne samo da daju veće prinose i bolji kvalitet već poseduju i veću otpornost prema najviše rasprostranjenim patogenima (bolesti, štetočine, korovi). Tu je, za sada, najveći problem kako bez hemijskih sredstava ili sa što manje hemijskih sredstava dobiti proizvode bez njihovih ostataka, a naročito pesticida.
Naši klimatski uslovi ne dozvoljavaju da se povrtarska proizvodnja organizuje preko cele godine na otvorenom prostoru. Te okolnosti uticale su da proizvodnja povrća bude više sezonskog karaktera. Sa pojavom plastike naglo su se podizali plastenici, plastični tuneli i zajedno sa staklenicima danas imamo mnogo bolju situaciju, sa ravnomernijim rasporedom pristizanja povrća i tokom zimskog perioda.
Svakako, ni sa takvim poboljšanjem ne možemo biti zadovoljni, jer je proizvodnja povrća u zaštićenim objektima još uvek nedovoljna. Ova publikacija ima za cilj da podstakne ovu vrstu proizvodnje i da njeni proizvođači dobiju odgovarajuću tehnologiju proizvodnje. Ako smo u tome uspeli, rezultat neće izostati. Ocenu o tome,razume se, daće sami proizvođači.
Autor je nastojao da ovu materiju izloži što preglednije i sa što manje ponavljanja. U opštem delu izloženo je gradivo koje se odnosi gotovo na sve gajene povrtarske vrste, dok je u posebnom delu izlagano ono što je specifično za svaku.
Ovom prilikom želim da zahvalim svima koji su mi pomogli, bilo savetima ili na drugi način, a naročito onima čije sam podatke koristio, citirajući ih ili prepričavajući njihove stavove, da se ova knjiga pojavi pred svojim čitaocima, a sve kritičke primedbe, predlozi i saveti dobro bi mi došli, na čemu unapred zahvaljujem.
Svedoci smo stalnog napretka u tom pravcu. Svakim danom dolaze nam nove sorte i hibridi koji ne samo da daju veće prinose i bolji kvalitet već poseduju i veću otpornost prema najviše rasprostranjenim patogenima (bolesti, štetočine, korovi). Tu je, za sada, najveći problem kako bez hemijskih sredstava ili sa što manje hemijskih sredstava dobiti proizvode bez njihovih ostataka, a naročito pesticida.
Naši klimatski uslovi ne dozvoljavaju da se povrtarska proizvodnja organizuje preko cele godine na otvorenom prostoru. Te okolnosti uticale su da proizvodnja povrća bude više sezonskog karaktera. Sa pojavom plastike naglo su se podizali plastenici, plastični tuneli i zajedno sa staklenicima danas imamo mnogo bolju situaciju, sa ravnomernijim rasporedom pristizanja povrća i tokom zimskog perioda.
Svakako, ni sa takvim poboljšanjem ne možemo biti zadovoljni, jer je proizvodnja povrća u zaštićenim objektima još uvek nedovoljna. Ova publikacija ima za cilj da podstakne ovu vrstu proizvodnje i da njeni proizvođači dobiju odgovarajuću tehnologiju proizvodnje. Ako smo u tome uspeli, rezultat neće izostati. Ocenu o tome,razume se, daće sami proizvođači.
Autor je nastojao da ovu materiju izloži što preglednije i sa što manje ponavljanja. U opštem delu izloženo je gradivo koje se odnosi gotovo na sve gajene povrtarske vrste, dok je u posebnom delu izlagano ono što je specifično za svaku.
Ovom prilikom želim da zahvalim svima koji su mi pomogli, bilo savetima ili na drugi način, a naročito onima čije sam podatke koristio, citirajući ih ili prepričavajući njihove stavove, da se ova knjiga pojavi pred svojim čitaocima, a sve kritičke primedbe, predlozi i saveti dobro bi mi došli, na čemu unapred zahvaljujem.
Nema komentara:
Objavi komentar